RF ZRAČENJE (2G,3G,4G,5G…) – RAZOTKRIVANJE NETOČNIH TVRDNJI

1. RF ZRAČENJE NIJE OPASNO JER POSTOJI U PRIRODI -> NETOČNO
Razine RF zračenja kojem smo danas izloženi milijunima su puta veće od prirodnih razina RF zračenja.

2. RF ZRAČENJE NIJE OPASNO JER JE NEIONIZIRAJUĆE -> NETOČNO
Dovoljno je pogledati učinke RF zračenja u mikrovalnoj pećnici. RF zračenje ne prenosi toplinu, već je zagrijavanje posljedica procesa koji se javljaju prilikom djelovanja (neionizirajućeg) RF zračenja na biološke materijale.

3. ZAGRIJAVANJE JE JEDINA OPASNOST OD RF ZRAČENJA -> NETOČNO
Preko 70% znanstvenih radova pokazuje pojavu bioloških učinaka na takozvanim netermičkim razinama na kojima nije uočljivo zagrijavanje tkiva. Primjerice oksidativni stres je potpuno dokazani učinak RF zračenja koji se javlja na netermičkim razinama i koji igra glavnu ulogu u razvoju različitih kroničnih, degenerativnih i neurodegenerativnih bolesti. Također, valja napomenuti da je uglavnom riječ o istraživanjima kratkotrajne izloženosti, dok učinci dugotrajne izloženosti još uvijek nisu dovoljno istraženi.

4. RF ZRAČENJE NIJE OPASNO JER SPADA U KATEGORIJU 2B -> NETOČNO
U medijima se često ističe da je RF zračenje smješteno u kategoriju 2B (potencijalno kancerogeno za ljude), što je niža kategorija u odnosu na onu u kojoj su alkohol i prerađeno meso. Međutim, osim što je besmisleno uspoređivati povremenu konzumaciju alkohola i prerađenog mesa s neprekidnom izloženosti RF zračenju, valja napomenuti da se radi o zastarjeloj kategorizaciji. Zbog nedavno dokazane pojave tumora kod štakora, sličnih vrsti tumora koja je prethodno pronađena kod ljudi kao posljedica RF zračenja, najavljena je revizija kategorizacije za RF zračenje, te se očekuje prebacivanje u grupu 2A (vjerojatno kancerogeno) ili grupu 1 (definitivno kancerogeno za ljude).

5. KADA BI RF ZRAČENJE BILO ZAISTA OPASNO, TO BI VEĆ BILO OČITO -> NETOČNO

Posljedice RF zračenja nije lako uočiti jer mogu biti slične drugim psihofizičkim poremećajima ili negativno utjecati na razvoj već postojećih bolesti, a kancerogeni učinci se mogu razvijati desetljećima. Osim toga, razine RF zračenja su proteklih dvadesetak godina značajno porasle, isto kao i poremećaji i bolesti koje se povezuju s RF zračenjem.

6. DJECA NISU OSJETLJIVIJA NA RF ZRAČENJE -> NETOČNO
Djeca se zbog veće propusnosti i intenzivnijih procesa u organizmu smatraju posebno osjetljivima na RF zračenje. Također, današnja djeca su dodatno ugrožena zbog činjenice da će, ako se nastave dosadašnji trendovi, tokom života imati puno veću kumulativnu izloženost RF zračenju u odnosu na starije generacije.

7. MOBITELI SU OPASNIJI OD BAZNIH STANICA -> DJELOMIČNO TOČNO

Opasnosti od zračenja mobitela i baznih stanica je teško uspoređivati budući smo zračenju baznih stanica izloženi danonoćno, dok mobitele nerijetko držimo tik uz tijelo. Osim toga, zračenju iz baznih stanica je izloženo čitavo naše tijelo, a zračenju iz mobitela pretežito jedan manji dio tijela u neposrednoj blizini mobitela. Prema tome, opasnost ovisi o konkretnom slučaju.

Na primjer, ako osoba više sati dnevno razgovara s mobitelom prislonjenim uz glavu, a stan joj nije direktno izložen zračenju bazne stanice, može se pretpostaviti da veća opasnost dolazi od zračenja mobitela. S druge strane, ako osoba pažljivo koristi mobitel (držanje podalje od tijela, žičane slušalice, kraći razgovori, avionski mod…), a spavaća soba joj se nalazi u neposrednoj blizini bazne stanice i pod maskimalnim kutem zračenja, za takvu osobu definitvno veću opasnost predstavlja bazna stanica nego mobitel.

8. SMANJENJEM RAZINA RF ZRAČENJA U NAŠEM OKRUŽENJU VRATILI BI SMO SE U SREDNJI VIJEK -> NETOČNO

U slučaju spuštanja razina RF zračenja iz baznih stanica, ponešto bi se smanjile i prosječne brzine prijenosa podataka na našim mobilnim uređajima. Međutim, postavlja se pitanje da li su nam zaista nužne velike brzine mobilnog prijenosa podataka na svakom koraku? Primjerice, u stambenim prostorima za prijenos većih količina podataka možemo koristiti žičane tehnologije ili eventualno WiFi sa smanjenom snagom zračenja. Osim toga, zastarjele 2G bazne stanice još uvijek rade i nepotrebno povećavaju ukupnu razinu RF zračenja, što također pokazuje da nije riječ o želji za stvarnim napretkom društva, nego o nemaru za zdravlje ljudi.

9. 5G MREŽA JE SIGURNA ZA LJUDE I OKOLIŠ -> NETOČNO
Osim opasnosti koje 5G mreža dijeli s 2G, 3G i 4G mrežama, 5G mreža će koristiti i uske snopove zračenja sa značajno višim frekvencijama koje su manje istražene. Ono što je sigurno jest da će razine zračenja značajno porasti, što je vidljivo i iz zahtjeva za promjenom regulative kod gradova i država koji imaju stroža ograničenja. Također, s obzirom da je riječ o specifičnoj propagaciji koja nikada prije nije bila u ovako masovnoj primjeni, još uvijek se ne može procijeniti kolike će biti konačne razine zračenja u realnom okruženju.

10. 5G MREŽA JE NUŽNA ZA VEĆE BRZINE PRIJENOSA PODATAKA -> NETOČNO
Za veće brzine prijenosa podataka potrebno je najprije maksimalno iskoristiti tehnologiju optičkog prijenosa podataka, a bežične tehnologije poput 5G koristiti tek u situacijama kada nije moguće koristiti optičku mrežu, a nužan je prijenos podataka velikim brzinama s malim kašnjenjem.

11. PROFESORI S TEHNIČKIH FAKULTETA SU AUTORITETI ZA BIOLOŠKE UČINKE RF ZRAČENJA -> NETOČNO
Iako ih neupućena javnost doživljava kao stručnjake za ovo područje, inženjeri i profesori s tehničkih fakulteta ne samo da su nekompetentni za analizu bioloških učinaka RF zračenja, već mogu vrlo lako biti i pristrani budući da zajedno s industrijom rade na razvoju takvih tehnologija, te o njima podučavaju svoje studente. Međutim, usprkos njihovoj nekompetentnosti i mogućoj pristranosti, ograničenja u Republici Hrvatskoj koja bi trebala štititi zdravlje djece od prekomjernog RF zračenja sastavili su upravo inženjeri i profesori s tehničkih fakulteta.

12. ZAKONSKA OGRANIČENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ TEMELJE SE NA OPĆEPRIHVAĆENIM ZNANSTVENIM ČINJENICAMA -> NETOČNO
Zakoni za zaštitu od RF zračenja u Republici Hrvatskoj temelje se na zaključcima male skupine od 14 znanstvenika u sklopu privatne organizacije ICNIRP čije preporuke odgovaraju interesima industrije. Iako njihove preporuke podržava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), važno je znati da se takvim preporukama putem inicijative EMFScientist javno suprotstavilo preko 250 svjetskih znanstvenika i stručnjaka koji provode istraživanja bioloških učinaka elektromagnetskog zračenja.

13. ZAKONSKA OGRANIČENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PRIMJENJUJU NAČELO OPREZNOSTI -> NETOČNO
Ograničenja u Republici Hrvatskoj postavljena su na temelju efekta zagrijavanja tkiva pri kratkotrajnom izlaganju RF zračenju, što znači na potpuno pogrešan način. Iako su naša ograničenja nešto stroža od ICNIRP preporuka, riječ je o nedovoljnom postroženju, te se nikako ne može govoriti o primjeni načela opreznosti. To potvrđuje činjenica da naši zakoni u dječjim sobama dopuštaju višestruko veće razine RF zračenja od onih na kojima znanstvena istraživanja pokazuju štetne biološke učinke.

14. HRVATSKA IMA STROŽA OGRANIČENJA ZA ZAŠTITU OD RF ZRAČENJA U ODNOSU NA DRUGE EUROPSKE ZEMLJE -> NETOČNO
Neke zemlje definiraju ograničenja po teleoperateru, a neke s obzirom na ukupno zračenje, pa za različita područja itd. Zbog toga se takva ograničenja ne mogu jednostavno uspoređivati. Osim toga, neke zemlje poput Italije dopuštaju razine RF zračenja do 6 V/m, dok Republika Hrvatska u dječjim sobama dopušta razine do 24 V/m.

Ono što je najvažnije, svaka država je odgovorna za zaštitu svojih građana i loša regulativa u drugim zemljama ne može biti opravdanje za uvažavanje proindustrijskih preporuka male kontroverzne skupine znanstvenika i odbacivanje ozbiljnih upozorenja stotina nezavisnih svjetskih znanstvenika.

Nešto više detalja o ovoj temi pročitajte u članku RF ZRAČENJE (2G,3G,4G,5G…) – TKO JE U PRAVU?

O jednostavnim metodama za smanjenje RF zračenja pročitajte u članku RF ZRAČENJE – ZAŠTITA U SVAKODNEVICI

RF ZRAČENJE (2G,3G,4G,5G…) – TKO JE U PRAVU?

Radiofrekvencijska (RF) polja su vrsta elektromagnetskih polja (eng. EMF – Electromagnetic fields) koja se koriste za rad mobitela i baznih stanica (2G,3G,4G,5G), WiFi, Bluetooth i sličnih bežičnih uređaja. Kada se govori o utjecaju RF zračenja na ljudsko zdravlje, u medije se uglavnom pozivaju ljudi iz tehničke struke, iako su nekompetentni za procjenu zdravstvenih rizika od RF zračenja. Oni se redovito pozivaju na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), međutim ne ističu da iza tih preporuka stoji mala skupina od 14 znanstvenika i da se takvim preporukama javno suprotstavilo preko 250 znanstvenika i stručnjaka koji se bave ovim područjem.

 

  1. ZNANSTVENICI

Regulativa za zaštitu od RF zračenja u Republici Hrvatskoj temelji se na kontroverznim ICNIRP smjernicama. ICNIRP je privatna organizacija s malom skupinom od 14 znanstvenika, za čije se članove navodi povezanost s industrijom [1]. Njihove smjernice za zaštitu od RF zračenja temelje se na efektu akutnog zagrijavanja tkiva [2], a ignoriraju mnoštvo znanstvenih dokaza o pojavi štetnih učinaka na znatno nižim netermičkim razinama. Iako ICNIRP smjernice podržava Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO), važno je uočiti da je riječ o maloj skupini znanstvenika čiji stavovi odgovaraju industriji.

S druge strane, incijativa EMFScientist [3] okuplja preko 250 svjetskih znanstvenika i stručnjaka koji imaju objavljene tisuće znanstvenih radova iz ovog područja. Oni tvrde da su ICNIRP preporuke neispravno utemeljene i neadekvatne za zaštitu ljudi, a posebno djece od dugotrajne izloženosti RF zračenju [4]. Ovdje je važno uočiti da je riječ o nezavisnim znanstvenicima koji su se, bez ikakve financijske koristi i uprkos različitim pritiscima, odlučili javno angažirati po ovom pitanju.

  1. ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA

Znanstvena istraživanja mogu pokazivati različite rezultate jer učinak RF zračenja može ovisiti o karakteristikama RF polja, o uvjetima i trajanju izloženosti, kao i o trenutnom stanju i osjetljivosti organizma. Također, znanstvena istraživanja i njihova tumačenja su podložna manipulacijama [5]. Pokazalo se da istraživanja koja financira industrija pokazuju značajna odstupanja u odnosu na ostala istraživanja [6]. Zbog toga je potrebno biti oprezan s analizama i tumačenjima rezultata istraživanja, te provjeravati tko ih tumači i na koji način.

Znanstvenici iz neprofitne organizacije ORSAA su, analizirajući rezultate oko 2000 ‘peer-reviewed’ recenziranih znanstvenih istraživanja na netermičkim razinama na kojima nije uočljivo zagrijavanje [7], došli do podatka da oko 70% istraživanja pokazuje značajnu pojavu bioloških učinaka RF zračenja i to uglavnom pri kratkotrajnom izlaganju. Kada bi se iz analize izuzela istraživanja koja financira industrija, razlika bi bila još veća [8].

S druge strane, ICNIRP na temelju svoje analize donosi zaključak kako još uvijek nema dokaza o negativnim učincima za zdravlje ljudi na netermičkim razinama. Međutim, prof. Martin L. Pall (Washington State University) ukazuje na ozbiljne nedostatke u ICNIRP-ovoj analizi, od nejasnih kriterija pri odabiru relevantnih radova i ignoriranja brojnih recenziranih znanstvenih istraživanja, do navođenja medicinski neprihvatljivih tvrdnji, poput one da oksidativni stres, koji igra glavnu ulogu u razvoju različitih kroničnih, degenerativnih i neurodegenerativnih bolesti, nije relevantan za ljudsko zdravlje [9]. To znači da su zaključci ICNIRP-a doneseni na manipulativan i znanstveno nepošten način.

  1. UČINCI RF ZRAČENJA

Još sredinom prošlog stoljeća postojali su brojni eksperimenti koji su izvještavali o pojavi različitih poremećaja kod ljudi, sličnih onima kakve pronalazimo u najnovijim istraživanjima izloženosti zračenju iz baznih stanica [10] [11]. Suvremena laboratorijska istraživanja jasno pokazuju pojave poput indirektnih DNA oštećenja i oksidativnog stresa koji igra glavnu ulogu u razvoju različitih kroničnih, degenerativnih i neurodegenerativnih bolesti. EEG promjene ukazuju na direktan utjecaj RF polja na rad mozga, a za pojačanu aktivnost Ca2+ kanala se smatra da može uzrokovati neuropsihijatrijske učinke, na koje također ukazuju i epidemiološka istraživanja [12].

Važno je istaknuti da je riječ uglavnom o kratkotrajnim istraživanjima, dok su kumulativni učinci dugotrajne izloženosti neprekidnom RF zračenju još uvijek nedovoljno istraženi, te još uvijek nije moguće procijeniti moguće razmjere štetnih učinaka na današnju djecu koja su od najranije dobi neprekidno izložena zabrinjavajućim razinama RF zračenja, kao ni moguće posljedice na buduće generacije i na okoliš u kojem živimo.

Nedavno su završena dva dosad najtemeljitija istraživanja na životinjama [13] [14] u trajanju od 2 godine. Rezultati su zbog velike važnosti pušteni u javnost prije nego što je planirano, te izvještavaju da su se RF polja kod štakora pokazala nedvosmisleno kancerogenima. Unatoč tome, ICNIRP tvrdi da to nije dokaz štetnosti za ljudsko zdravlje, dok jedan od vodećih svjetskih autoriteta u ovom području onkolog prof. Lenart Hardell (Örebro University Hospital, Sweden) navodi kako je vrsta tumora pronađena kod štakora slična tumorima koji su u prijašnjim studijama uočeni kod ljudi, te kako sada postoje jasni dokazi o kancerogenosti RF polja za ljude [15]. Najavljena je revizija službene kategorizacije kancerogenosti RF polja za ljude od strane IARC-a (International Agency for Research on Cancer), međutim očekuje se tek za nekoliko godina.

  1.  PREPORUČENE RAZINE

Razine RF zračenja kojima smo danas izloženi stotinama su puta veće u odnosu na razine od prije nekoliko desetljeća i milijunima puta veće u odnosu na prirodne razine RF zračenja [16]. Regulativu za zaštitu od RF zračenja u Republici Hrvatskoj sastavili su inženjeri i profesori s tehničkih fakulteta koji su nekompetentni za analizu bioloških učinaka i procjenu zdravstvenih rizika od RF zračenja. Ograničenja su postavili na temelju ICNIRP preporuka. Iako su dozvoljene razine nešto snižene, to samo po sebi ne znači ništa, budući da su postavljene na potpuno pogrešan način, te se kao takve ne bi smjele koristiti za dugotrajnu neprekidnu izloženost ljudi RF zračenju.

U Republici Hrvatskoj je trenutno dozvoljena neprekidna izloženost djece RF zračenju na razinama do 24 V/m. S druge strane, Rezolucija 1815 Vijeća Europe koje se bavi zaštitom ljudskih prava preporuča postavljanje ograničenja u zatvorenim prostorima gdje dugotrajno borave i spavaju djeca na 0.6 V/m [17], s tendencijom daljnjeg spuštanja, dok znanstveno utemeljene smjernice BIOINITIATIVE [18], EUROPAEM [19] i BAUBIOLOGIE [20] preporučaju još stroža ograničenja od 0.01 V/m, zbog nedostatka odgovarajućih spoznaja o mogućim posljedicama dugotrajne izloženosti.

  1.  5G

Osim postojećeg spektra 5G će koristiti i frekvencijsko područje koje je znatno manje istraženo, kao i velik broj uskih snopova čija propagacija u realnim uvijetima nije poznata, te se trenutno ne može procijeniti koliko će iznositi konačne razine zračenja. U svakom slučaju 5G tehnologija će uzrokovati značajno povećanje intenziteta RF zračenja, što je vidljivo i iz zahtjeva za promjenom regulative kod gradova i država koji imaju stroža ograničenja.

Znanstvenici iz čitavog svijeta inzistiraju na odgađanju uvođenja 5G tehnologije dok se ne provede dovoljan broj nezavisnih istraživanja koja će dati jasniji uvid u specifične rizike 5G tehnologije za ljude i okoliš [21], a u apelu Stop 5G on Earth and in Space se navodi da Implementacija 5G mreže predstavlja eksperiment nad ljudima i okolišem koji se u međunarodnom pravu definira kao zločin [22].

  1. LEKCIJE IZ PROŠLOSTI

Historia est magistra vitae (povijest je učiteljica života). Iz nedavne prošlosti imamo primjere s dioksinima koji se danas spominju kao najotrovnije kemikalije na svijetu, zatim s PCB-om i azbestom za kojeg je trebalo više desetljeća da bi ga se zabranilo jer se tvrdilo da nema dokaza o štetnosti za zdravlje ljudi. Krajem 1990-ih godina, u vrijeme kada je azbest zabranjen, procijenjeno je da će idućih 35 godina samo u zapadnoj Europi biti 250 000 – 400 000 oboljenja od tumora kao posljedica prijašnje izloženosti azbestu [23].

Europska agencija za okoliš u članku Radiation risk from everyday devices assessed [24], upozorava na nužnost adekvatne primjene međunarodno priznatog Načela opreznosti kako bi se spriječilo ponavljanje katastrofalnih primjera iz prošlosti u kojima je došlo do ozbiljnih i nepovratnih posljedica, te zaključuje We must remember that precaution is one of the principles of EU environmental policy.


ZAKLJUČAK

Zbog čega se po pitanju utjecaja RF zračenja ignoriraju stavovi stotina nezavisnih znanstvenika, a prihvaćaju stavovi male kontroverzne skupine znanstvenika? Zar ne bi trebalo, s obzirom na ozbiljna upozorenja brojnih svjetskih znanstvenika, razine maksimalno spuštati, a ne dodatno povećavati primjerice uvođenjem 5G mreže? Zbog čega se forsiraju velike brzine mobilnih mreža na mjestima gdje to nije nužno, kao i na mjestima gdje je moguće koristiti optički prijenos podataka? Zbog čega se olako zaboravlja tragični primjer s azbestom koji bi trebao biti lekcija i upozorenje upravo za ovakve situacije?

Budući da se tema RF zračenja posebno tiče zdravlja djece, koja su zbog veće propusnosti i intenzivnijih procesa u organizmu osjetljivija na RF zračenje, a neprekidno su mu izložena od najranije dobi, nužno je da naše institucije konačno uzmu u obzir dugogodišnja upozorenja stotina svjetskih znanstvenika, te postave znatno stroža ograničenja koja će na adekvatan način štititi djecu od prekomjernog RF zračenja, s posebnim naglaskom na zaštitu od dugotrajne izloženosti na mjestima gdje djeca svakodnevno borave i spavaju, poput stambenih prostora, škola i vrtića.

O netočnim tvrdnjama koje se provlače putem medija pročitajte u članku RF ZRAČENJE (2G,3G,4G,5G…) – RAZOTKRIVANJE NETOČNIH TVRDNJI

O jednostavnim metodama za smanjenje RF zračenja pročitajte u članku RF ZRAČENJE – ZAŠTITA U SVAKODNEVICI

Literatura:

  1. L.Hardell World Health Organization, radiofrequency radiation and health – a hard nut to crack (Review)
  2. ICNIRP Guidelines for limiting exposure to time-varying electric, magnetic and electromagnetic fields (up to 300GHz)
  3. EMF Scientists The International EMF Scientist Appeal
  4. EMF Scientists Letter to the United Nations
  5. S. Pocket Public health and the radio frequency radiation emitted by cellphone technology, smart meters and WiFi
  6. L.Nierop, M.Rööslib, M.Egger, A.Huss  Source of funding in experimental studies of mobile phone use on health
  7. V.Leach, S.Weller, M.Redmayne: A novel database of bio-effects from non-ionizing radiation
  8. ORSAA Submission to ICNIRP
  9. M.Pall Response to 2018 ICNIRP Draft Guidelines
  10. B.Levitt, H.Lai Biological effects from exposure to electromagnetic radiation emitted by cell tower base stations
  11. ORSAA Radio Frequency (RF) Bio-effects
  12. M.Pall Microwave frequency electromagnetic fields (EMFs) produce widespread neuropsychiatric…
  13. Ramazzini Institute Report of final results regarding brain and heart tumors in Sprague-Dawley rats…
  14. US National Toxicology Program (NTP) Toxicology and Carcinogenesis Studies…
  15. L. Hardell, M. Carlberg Comments on the US National Toxicology Program technical reports…
  16. l. Philips, G. Lamburn Natural and Human-activity-generated Electromagnetic Fields on Earth
  17. Council of Europe Resolution 1815
  18. BIOINITIATIVE Conclusions
  19. EUROPAEM EMF Guideline
  20. BAUBIOLOGIE Building Biology Evaluation Guidelines
  21. 5G APPEAL Scientists warn of potential serious health effects of 5G
  22. INTERNATIONAL APPEAL Stop 5G on Earth and in Space
  23. M. Martuzzi, J. Tickner The precautionary principle: protecting public health, the environment and the future of our children
  24. European Environment Agency Radiation risk from everyday devices assessed

RF ZRAČENJE – ZAŠTITA U SVAKODNEVICI

Cilj ovog teksta je informirati građane o praktičnim metodama za smanjenje izloženost RF zračenju iz svakodnevno korištenih izvora na koje imamo neposredan utjecaj i za koje nisu potrebni veliki zahvati. Naročito se preporuča da se navedena načela primjenjuju za trudnice i djecu.

 

MOBITELI:

  1. Ne držite mobitel uz tijelo. Svaki centimetar udaljenosti od tijela je značajan.
  2. Za vrijeme razgovora koristite žičane slušalice
  3. Udaljite mobitel od glave za vrijeme uspostave poziva
  4. Ako je signal na mobitelu slab budite posebno oprezni jer tada mobitel jače zrači
  5. Isključite WiFi i bluetooth kada ih ne koristite
  6. Uključite avionski mod ili isključite mobitel dok spavate

 

WIFI RUTERI:

  1. Postavite ruter na što većoj udaljenosti od mjesta gdje se zadržavate dulje vrijeme (efekt udaljavanja je najznačajniji u blizini izvora, npr ako ga udaljite s 1m na 2m dosta ćete postići, a s 11m na 12m vrlo malo)
  2. Tražite od vašeg operatera da vam smanji snagu odašiljanja rutera na minimalnu razinu potrebnu za nesmetani rad
  3. Ugasite ruter preko noći ako se nalazi u prostoriji gdje spavate

 

RAČUNALA:

  1. Ako je moguće koristite žičani internet umjesto WiFi-ja
  2. Ako računalo to omogućava, u postavkama smanjite Tx snagu odašiljanja na minimalnu potrebnu za nesmetani rad WiFi-ja
  3. Isključite bluetooth i WiFi kada ih ne koristite
  4. Nemojte držati laptop u krilu

 

BLUETOOTH SLUŠALICE:

  1. U većini slučajeva nema velike razlike između zračenja današnjih mobitela i bluetooth slušalica, zato radije koristite žičane slušalice

 

BLUETOOTH UREĐAJI (MIŠEVI, TIPKOVNICE, ZVUČNICI…):

  1. Bežični miš u pravilu zrači više nego bežična tipkovnica
  2. Koristite štedljivije modele kojima baterija traje duže
  3. Nemojte ih držati u krilu
  4. Isključite ih kada ih ne koristite

 

BEŽIČNI TELEFONI:

  1. Udaljite bazu telefona od mjesta gdje se zadržavate dulje vrijeme
  2. Držite slušalicu telefona na bazi dok ga ne koristite
  3. Uključite eko mod ako to telefon omogućava
  4. Ako je moguće zamijenite bežični telefon sa žičanim

Jeste li znali

  • Jedna osoba svakog dana prosječno napravi 1,8 kilograma smeća
  • Godine 1995. 200 velikih odlagališta smeća na svijetu bilo je puno i zatvoreno. To znači da su otvorena nova.
  • Jedna trećina cjelokupne potrošene energije koristi se u domaćinstvima.
  • Jedna trećina ukupno potrošene vode koristi se za ispiranje toaleta
  • Oko pet milijuna tona nafte svake godine završi u oceanima
  • Energija koja se uštedi kada se reciklira samo jedna staklena boca (a ne proizvodi nova) dovoljna je da električna žarulja svijetli puna četiri sata.
  • Za recikliranje papira potrebno je čak 64 posto manje energije nego za proizvodnju novog.
  • Svaka tona recikliranog papira spasi 17 stabala od rušenja.
  • Za recikliranje aluminija potrebno je 90 posto manje energije nego za proizvodnju novog.
  • Svake godine se u svijetu koristi oko pet milijardi aluminijskih konzervi.
  • Kompjuteri spadaju u opasan otpad. Samo monitor sadrži velike količine olova, koje je opasno ako dospije u okoliš.
  • Četiri litre motornog ulja mogu zagaditi milijune litara vode.
  • Evo primjera koliko određenim tvarima treba da se razgrade u prirodi: plastika – 500 godina, konzerve – 500 godina, organski otpad – do šest mjeseci, pamuk i papir – do šest mjeseci.

 

 

 

Plogging – trening i očuvanje okoliša

Kako je novi fitness trend uklopio ugodno s korisnim? “Plogging” je novi švedski praktičan trend koji spaja trening s očuvanjem okoliša. O čemu se tu radi? Ideja ima jedan vrlo koristan cilj, a radi se o spajanju trčanja i istodobnom sakupljanju otpada po putu, tj.u prirodi. Sama riječ “plogging” dolazi od kombinacija riječi jogging što znači na engleskom trčanje i plocka upp što na švedskom znači pokupiti. Osim trčanja, da bi pokupili otpad potrebno je napraviti i pokoji čučanj i iskorak i to je odličan način da se spoji ugodno s korisnim jer ne samo da vježbamo, nego i štitimo okoliš. Taj trend preuzeo je društvene mreže, a posebno Instagram gdje možemo na hashtagu #plogging vidjeti kako to drugi rade.

Svjetski dan zaštite okoliša

Znate li kojeg se datuma obilježava svjetski dan zaštite okoliša? Svake se godine pod pokroviteljstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) 5. lipnja obilježava Svjetski dan zaštite čovjekove okoline. U Stockholmu je na taj datum 1972. godine održana Konferencija Ujedinjenih naroda posvećena zaštiti okoliša, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP), osnovni dokument zaštite okoliša i najvažniji instrument kojim Ujedinjeni narodi potiču globalnu osviještenost o okolišu i jačaju politiku zaštite okoliša u cijelom svijetu. Premda je Europa jedno od najgušće naseljenih predjela na svijetu, u kojem oko 75% stanovništva živi u gradskim područjima, milijarde ljudi na svijetu žive u ruralnim područjima i itekako su svjesni svoje ovisnosti o prirodi – izvorima vode, plodnom tlu i ostalim dobrobitima kojima nam priroda omogućuje život

Ugroženi sisavci u Zagrebu – 5 vrsta šišmiša

Od sisavaca na području Grada Zagreba dolazi 5 ugroženih i rizičnih vrsta na nacionalnoj razini i sve su vrste šišmiša: Miniopterus schreibersi, Myotis capaccinii, Plecotus austriacus, Rhinolophus eurya/e, Myotis bechsteini). Za njih su na području Grada značajna staništa poput rijetkih, fragmentarno raspoređenih špiljskih staništa na području Medvednice, npr. Veternica, Bizečka pećina te stari napušteni rudnici, tavani i krovišta starih zgrada i sl.

Medvednica – pluća grada Zagreba

Medvednica je izdvojena planina uz rub Panonske nizine, građena uglavnom od starih nepropusnih stijena, ali na zapadnom i istočnom dijelu ima izolirane krške pojave od značaja za bioraznolikost Grada Zagreba, u čijim podzemnim staništima dolaze endemične podzemne vrste faune. Brežuljci južnih padina uglavnom su građeni od lapora. Medvednica je zaštićena kao park prirode i u ekološkoj je mreži Natura 2000 – područje značajno za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Odlikuje se velikom raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta, a temeljni fenomen su šumska staništa. Ona zauzimaju najveće površine na prostoru Medvednice te je u sklopu njih zabilježeno čak 12 šumskih zajednica, što ovo područje čini i vegetacijski vrlo raznolikim. Na Medvednici izviru brojni potoci, koji su na području naselja uglavnom kanalizirani, a neki danas imaju samo podzemni tok. Termalni izvori u Podsusedu, smješteni u podnožju jugozapadnog dijela Medvednice, vezani uz potok Dolje, osobitost su Zagreba iz aspekta bioraznolikosti zbog endemske vrste reliktne toplovodne babure Prote/sonia hungarica mestrovi. Dio toka potoka Dolje, kao i drugi preostali očuvani potoci na prostoru Medvednice važni su za očuvanje rizične vrste (VU) – potočnog raka Austropotamobius torrent/um, kao ciljne vrste ekološke mreže. Preostale male povremene lokve na obroncima Medvednice od značaja su kao mrijestilište strogo zaštićene vrste vodozemca žutog mukača (Bombina variegata).

Načelo opreznosti

Načelo opreznosti danas je vodeće ekološko načelo inkorporirano u održivi sustav i podloga je dugoročnom razvoju bez štetnih posljedica. Ono daje ekološku korekciju znanosti, koja se primjenjuje u situacijama kada je znanstveni uvid u potencijalnu opasnost nekog proizvoda ili tehnologije nepotpun i nedorečen.

Ono postaje sastavni dio europskog zakonodavstava 2000. godine (COM(2000)1), hrvatskoj javnosti je gotovo nepoznato. Njegova implementacija u hrvatsko zakonodavstvo je vrlo štura, a slaba je i medijska promocija ovog važnog načela koje bi trebalo postati temelj održivog razvoja. Ovo načelo nije ušlo u zakonodavstvo SAD-a i u sadašnjim transatlantskim pregovorima (TTIP) vrši se pritisak na EU da se što više olabavi njegova primjena u praksi.

Primjena ovog načela postaje sve aktualnija na današnjem stupnju znanstveno-tehnološkog razvoja u kojem je suvremeni čovjek izložen djelovanju mnoštva kemikalija i ostalih čimbenika.

Američki centar za zdravlje djece i okoliš upozorava da je u proteklih 50-ak godina više od 80 tisuća raznih sintetskih kemikalija završilo na tržištu ili u okolišu, a samo za njih 5% je ispitivan utjecaj na ljudsko zdravlje. Američka znanstvenica Rachel Carson u knjizi „ Silent Spring – Nijemo proljeće“ , objavljenoj 1962. godine, iznosi problematiku pesticida, među ostalim i DDT-a, te upozorava na nužnost dijaloga znanosti, javnosti i politike, što predstavlja početak suvremenog pristupa zaštiti okoliša.

 

 

Izvori:

Valerije Vrcek.  Očuvanje i razvoj stvorenoga: načelo opreznosti, 2006.

Anica Drmić.  Načela gospodarenja otpadom i njihovo značenje, 2012.

The Humility Principle: Analyzing Precautionary Action

Arhuška konvencija – međunarodno sredstvo zaštite građana

Arhuška konvencija je jedinstveni međunarodni pravni instrument koji omogućuje sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, utemeljena na ideji sudioničke demokracije u kojoj ljudi imaju pravo utjecati na donošenje odluka koje se tiču njihova života. Odredbe Arhuške konvencije predstavljaju samo minimum standarda ispod kojih stranke Konvencije – države ne smiju ići. Nažalost, praksa pokazuje da stranke konvencije ponekad ne osiguravaju niti taj minimum.

Predstavljena je u danskom gradu Aarhusu 1998. koju je Republika Hrvatska potpisala iste godine, a ratificirala u prosincu 2006. Tri glavna stupa Arhuške konvencije:

  • pravo na pristup informacijama
  • pravo na sudjelovanje javnosti kod donošenja odluka
  • pristup pravosuđu radi ostvarivanja prava vezanih za okoliš

 

Arhuška konvencija je izraz svijesti da političari ne mogu upravljati društvom izolirano od javnosti. Naime, nikada nije dobro za društvo kada jedno tijelo ima svu moć jer raste opasnost od korumpiranosti te moći. Hrvatski građani imaju ustavno pravo sudjelovati u odlukama vezanim za zdrav okoliš

Imajući u vidu i hrvatski Ustav (čl.70.) u kojem se ističe da je država dužna osigurati uvjete za zdrav okoliš te je svatko dužan osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša; može se zaključiti da u RH po pitanju okoliša građani imaju i prava i dužnosti te je za njihovo ostvarenje potrebna educiranost i svijest o važnosti aktivnog sudjelovanja u brizi za očuvanje okoliša.

S obzirom da u Ženevi postoji Odbor za usklađenost s Arhuškom konvencijom postoji mogućnost pritužbe svih koji su nezadovoljni provedbom Konvencije kao što je učinila Udruga Sunce iz Splita. Pritužba se odnosila na donošenje plana gospodarenja otpadom za područje Splitsko –dalmatinske županije bez sudjelovanja javnosti. Odbor je utvrdio da je Hrvatska povrijedila članak 7. Konvencije te je utvrđeno da nije osigurala okvir za provedbu Konvencije. Iako se ne radi o sudskom postupku praksa je pokazala da države ipak nastoje surađivati s tijelima Konvencije, pa je i Hrvatska u svom novom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom propisala sudjelovanje javnosti.

Koliko je “javnost“ i “zainteresirana javnost“ zadovoljna svojim sudjelovanjem u javnim raspravama i stvarnom provedbom Konvencije koja bi trebala omogućiti širu društvenu svrhu, a to je zaštiti pravo svake osobe, sadašnjih i budućih naraštaja, na život u okolišu pogodnom za njezino zdravlje i dobrobit, pokazat će se samo ukoliko mediji budu slobodni i otvoreni za praćenje ove problematike u pravoj mjeri.

Arhuška konvencija je putokaz da se održivi razvoj može postići jedino uključivanjem svih sudionika u društvu te spona između odgovornosti tijela javne vlasti i zaštite okoliša jer je usmjerena na demokratsku suradnju javnosti s tijelima javne vlasti te utire put novom postupku sudjelovanja javnosti u dogovaranju i provedbi međunarodnih sporazuma. Da bi se to postiglo, javnost treba biti informirana, osviještena te se mora uključiti u donošenje odluka.