rf zracenje 2g 3g 4g 5gRadiofrekvencijska (RF) polja vrsta su elektromagnetskih polja (eng. EMF – Electromagnetic fields) koja se koriste za bežičnu komunikaciju kod mobitela i baznih stanica (2G,3G,4G,5G), WiFi, Bluetooth i sličnih bežičnih uređaja. Zakoni za zaštitu od RF zračenja u Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim državama diljem svijeta nisu postavljeni na temelju znanstvenog konsezusa, nego na temelju zaključaka male skupine znanstvenika iz privatne organizacije ICNIRP, koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nametnula kao globalnog autoriteta za ovo područje. S druge strane, stotine znanstvenika iz čitavog svijeta upozoravaju da su takve preporuke neispravno postavljene jer ne uzimaju u obzir brojna priznata znanstvena istraživanja koja pokazuju pojavu bioloških učinaka na znatno nižim razinama zračenja.

1. SUPROTSTAVLJENE SKUPINE ZNANSTVENIKA

Zakoni za zaštitu od RF zračenja u Republici Hrvatskoj postavljeni su na temelju zaključaka ICNIRP organizacije, čije smjernice već godinama prihvaća i preporuča Svjetska zdravstvena organizacija. ICNIRP je privatna organizacija sa sjedištem u Njemačkoj koja okuplja 14 znanstvenika. Članovi ICNIRP-a se u znanstvenim krugovima prozivaju zbog povezanosti s industrijom [1]. Njihove smjernice za zaštitu od RF zračenja temelje se na sprječavanju akutnog zagrijavanja tkiva [2], unatoč mnoštvu priznatih znanstvenih radova koji dokazuju pojavu bioloških učinaka na znatno nižim razinama zračenja. Dopuštajući veće razine zračenja, ICNIRP preporuke omogućuju industriji jeftiniji razvoj bežičnih sustava, odnosno veću zaradu.

Incijativa EMFScientist [3] okuplja preko 250 nezavisnih znanstvenika i stručnjaka iz čitavog svijeta koji zajedno imaju više tisuća objavljenih recenziranih znanstvenih radova iz područja neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja. Oni tvrde da su ICNIRP preporuke neadekvatne za zaštitu ljudi, a posebno djece od dugotrajne izloženosti RF zračenju [4]. Međutim, unatnoč velikom broju i kompetentnosti znanstvenika uključenih u ovu inicijativu, njihova upozorenja se od strane odgovornih institucija uglavnom ignoriraju ili odbacuju uz navođenje uobičajenih fraza o nedostatku jasnih dokaza o štetnim zdravstvenim učincima i potrebi za provođenjem daljnjih istraživanja.

2. ANALIZE ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA

ICNIRP u svojim analizama znanstvenih istraživanja već godinama uporno zaključuje da je jedini dokazani štetni učinak RF zračenja na zdravlje ljudi zagrijavanje tkiva. Međutim, jedan od istaknutijih svjetskih znanstvenika u ovom području, prof. Martin L. Pall (Washington State University) pokazao je kako ICNIRP-ove analize posjeduju ozbiljne nedostatke, od korištenja nejasnih kriterija pri odabiru relevantnih radova, preko ignoriranja brojnih recenziranih znanstvenih istraživanja, pa sve do navođenja medicinski neprihvatljivih tvrdnji, poput tvrdnje da oksidativni stres, koji igra glavnu ulogu u razvoju različitih kroničnih, degenerativnih i neurodegenerativnih bolesti, nije relevantan za ljudsko zdravlje [5].

Znanstvenici iz neprofitne organizacije ORSAA u svojoj analizi recenziranih znanstvenih istraživanja došli su do podatka da oko 70% istraživanja pokazuje pojavu bioloških učinaka na netermičkim razinama zračenja i to već pri kratkotrajnom izlaganju [6]. Kada bi se iz analize izuzela istraživanja koja financira industrija, razlika bi bila još veća [7]. Znanstvenici i stručnjaci u sklopu organizacija BIOINITIATIVE [8], EUROPAEM [9] i BAUBIOLOGIE [10] također su došli do sličnih zaključaka te preporučili postavljanje znatno nižih dozvoljenih razina zračenja od onih koje preporuča ICNIRP.

3. UTJECAJ RF ZRAČENJA NA ŽIVE ORGANIZME

RF valovi spadaju u neionizirajuće zračenje, što znači da nemaju mogućnost direktnog razbijanja kemijskih veza u molekulama, ali mogu uzrokovati pojavu različitih bioloških učinaka. Na relativno visokim razinama zračenja javlja se zagrijavanje kao vidljiva posljedica interakcije RF valova s biološkim materijalom, dok na nižim razinama zračenja ne dolazi do uočljivog zagrijavanja tkiva, ali se mogu javiti učinci poput oksidativnog stresa i indirektnih DNA oštećenja [7]. Osim negativnih bioloških učinaka, RF valovi u određenim situacijama mogu imati i pozitivan, odnosno terapeutski učinak, zbog čega se primjenjuju i u medicini. Međutim, terapeutska primjena podrazumijeva samo kratkotrajno izlaganje RF valovima odabranih karakteristika u kontroliranim uvijetima. Iako se živi organizmi u određenoj mjeri mogu nositi s netermičkim učincima RF zračenja, znanstvenici upozoravaju na rizike od dugotrajnog izlaganja takvom zračenju.

Najmanje ugroženom populacijom na djelovanje RF zračenja smatraju se zdravi odrasli ljudi, dok znanstvenici kao posebno osjetljivu skupinu ističu djecu. Djeca se smatraju posebno rizičnom skupinom zbog specifične građe tijela, kao i zbog intenzivnijih procesa u organizmu. Također, dodatan rizik kod današnje djece predstavlja i činjenica da su od najranije dobi izložena znatno većim razinama zračenja u odnosu na prijašnje generacije koje su odrastale bez mobitela, baznih stanica, WiFi i bluetooth uređaja, što znači da će današnja djeca tokom života imati i veću očekivanu kumulativnu izloženost RF zračenju.

Nedavno su završena dva dosad najtemeljitija istraživanja na životinjama [11] [12] . Rezultati su zbog velike važnosti pušteni u javnost prije nego što je planirano, te izvještavaju da su se RF polja kod štakora pokazala nedvosmisleno kancerogenima. Onkolog prof. Lenart Hardell (Örebro University Hospital, Sweden) navodi kako je vrsta tumora pronađena kod štakora slična tumorima koji su u prijašnjim istraživanjima uočeni kod ljudi kao posljedica prekomjernog korištenja mobitela [13]. Nakon objave ovih rezultata najavljena je revizija službene kategorizacije kancerogenosti RF polja za ljude od strane IARC-a (International Agency for Research on Cancer), te se očekuje prebacivanje iz kategorije potencijalno kancerogeno (2B) u kategoriju vjerojatno kancerogeno (2A) ili kancerogeno za ljude (1A). Iako su razine zračenja u spomenutim istraživanjima bile znatno veće od uobičajenih razina RF zračenja u našem okruženju, ova istraživanja su jasno pokazala promašenost ICNIRP smjernica koje se temelje na pretpostavci da je zagrijavanja tkiva jedini štetni učinak RF zračenja na zdravlje ljudi.

4. LEKCIJE IZ PROŠLOSTI I NAČELO OPREZNOSTI

Tragični primjeri iz nedavne prošlosti u kojima su nacionalne i međunarodne institucije godinama ignorirale upozorenja znanstvenika, propuštajući na vrijeme zaštititi vlastite građane od štetnih utjecaja industrije, trebali bi poslužiti kao lekcija upravo za ovakve situacije koje se istovremeno tiču industrijskih interesa i zdravlja ljudi. Jedan takav primjer jer azbest, koji se dugo vremena koristio u građevinskoj industriji. Na štetnost azbesta znanstvenici su počeli upozoravati sto godina prije nego što je zabranjen. Države i institucije diljem Europe i svijeta, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, desetljećima su ignorirale ozbiljna upozorenja znanstvenika. Azbest je u Europi konačno zabranjen tek krajem 1990-ih godina, kada je procijenjeno da će idućih 35 godina samo u zapadnoj Europi biti 250 000 – 400 000 oboljenja kao posljedica prijašnje izloženosti azbestu [14]. Osim azbesta, tu su i drugi primjeri poput PCB-a i dioksina koji također nisu na vrijeme zabranjeni, a danas spominju kao najotrovnije kemikalije na svijetu.

Načelo opreznosti međunarodno je prihvaćeno načelo koje nalaže primjenu preventivnih mjera kako bi se spriječili potencijalni rizici u situacijama kada postoji određena znanstvena nesigurnost oko mogućih štetnih posljedica za ljude i okoliš. Europska agencija za okoliš u članku Radiation risk from everyday devices assessed [15] ističe potrebu za adekvatnom primjenom Načela opreznosti, te zaključuje ‘We must remember that precaution is one of the principles of EU environmental policy.’

U slučaju RF zračenja adekvatna primjena Načela opreznosti značila bi odbacivanje neispravno utemeljenih ICNIRP preporuka i postavljanje novih ograničenja koja bi se temeljila na zaštiti ljudi, a posebno djece, od netermičkih bioloških učinaka. Države ne smiju industriji prepustiti određivanje smjera i prioriteta u razvoju modernih tehnologija, već moraju preuzeti aktivniju ulogu, financirati znanstvena istraživanja koja su nezavisna od industrijskog kapitala, poticati razvoj sigurnijih tehnologija, te educirati javnosti o potencijalnim rizicima i odgovarajućim načinima za smanjenje izloženosti RF zračenju u svakodnevici.

Povezani članci:

KAKO SMANJITI ZRAČENJE MOBITELA?

KAKO SMANJITI ZRAČENJE LAPTOPA?

KAKO SMANJITI ZRAČENJE WIFI RUTERA?

SPECIFIČNOSTI ZRAČENJA 5G MREŽE

Literatura:

  1. L.Hardell World Health Organization, radiofrequency radiation and health – a hard nut to crack (Review)
  2. ICNIRP Guidelines for limiting exposure to time-varying electric, magnetic and electromagnetic fields (up to 300GHz)
  3. EMF Scientists The International EMF Scientist Appeal
  4. EMF Scientists Letter to the United Nations
  5. M.Pall Response to 2018 ICNIRP Draft Guidelines
  6. V.Leach, S.Weller, M.Redmayne: A novel database of bio-effects from non-ionizing radiation
  7. ORSAA Radio Frequency (RF) Bio-effects
  8. BIOINITIATIVE Conclusions
  9. EUROPAEM EMF Guideline
  10. BAUBIOLOGIE Building Biology Evaluation Guidelines
  11. Ramazzini Institute Report of final results regarding brain and heart tumors in Sprague-Dawley rats…
  12. US National Toxicology Program (NTP) Toxicology and Carcinogenesis Studies…
  13. L. Hardell, M. Carlberg Comments on the US National Toxicology Program technical reports…
  14. M. Martuzzi, J. Tickner The precautionary principle: protecting public health, the environment and the future of our children
  15. European Environment Agency Radiation risk from everyday devices assessed