Udruga eko Zagreb

Načelo opreznosti

Načelo opreznosti danas je vodeće ekološko načelo inkorporirano u održivi sustav i podloga je dugoročnom razvoju bez štetnih posljedica. Ono daje ekološku korekciju znanosti, koja se primjenjuje u situacijama kada je znanstveni uvid u potencijalnu opasnost nekog proizvoda ili tehnologije nepotpun i nedorečen.

Ono postaje sastavni dio europskog zakonodavstava 2000. godine (COM(2000)1), hrvatskoj javnosti je gotovo nepoznato. Njegova implementacija u hrvatsko zakonodavstvo je vrlo štura, a slaba je i medijska promocija ovog važnog načela koje bi trebalo postati temelj održivog razvoja. Ovo načelo nije ušlo u zakonodavstvo SAD-a i u sadašnjim transatlantskim pregovorima (TTIP) vrši se pritisak na EU da se što više olabavi njegova primjena u praksi.

Primjena ovog načela postaje sve aktualnija na današnjem stupnju znanstveno-tehnološkog razvoja u kojem je suvremeni čovjek izložen djelovanju mnoštva kemikalija i ostalih čimbenika.

Američki centar za zdravlje djece i okoliš upozorava da je u proteklih 50-ak godina više od 80 tisuća raznih sintetskih kemikalija završilo na tržištu ili u okolišu, a samo za njih 5% je ispitivan utjecaj na ljudsko zdravlje. Američka znanstvenica Rachel Carson u knjizi „ Silent Spring – Nijemo proljeće“ , objavljenoj 1962. godine, iznosi problematiku pesticida, među ostalim i DDT-a, te upozorava na nužnost dijaloga znanosti, javnosti i politike, što predstavlja početak suvremenog pristupa zaštiti okoliša.

 

 

Izvori:

Valerije Vrcek.  Očuvanje i razvoj stvorenoga: načelo opreznosti, 2006.

Anica Drmić.  Načela gospodarenja otpadom i njihovo značenje, 2012.

The Humility Principle: Analyzing Precautionary Action