Udruga eko Zagreb

Otvoreno pismo zastupnicima Skupštine Grada Zagreba vezano uz tematsku sjednicu 20.11.2017.

Poštovani zastupnici,

Vezano za 5. tematsku sjednicu Skupštine Grada Zagreba koja će se održati 20.11.2017. o uspostavi sustava gospodarenja otpadom želimo upozoriti na osnovne probleme koji onemogućuju uspostavu kvalitetnog sustava i minimalno ispunjavanje uvjeta postavljenih od strane EU regulative za kratkoročno razdoblje.

 

1. Trenutno stanje je kaotično i ne vodi rješenju.

 

Nije moguće doći do kvalitetnog rješenja prema ponuđenom konceptu koji nema ugrađenu individualiziranu odgovornost svih sudionika unutar sustava niti je na bilo koji način predviđa.

Stvaranje smeća ili miješanog komunalnog otpada znači u startu odustati od maksimalno mogućeg odvojenog prikupljanja.

To potvrđuje podatak da se planira dovoženje velike količina nerazvrstanog miješanog komunalnog otpada – 180 000 tona godišnje iz GZ i Zagrebačke županije u CGO Resnik.

Ukoliko se u primarnoj selekciji ne odvoji bio-otpad i opasni otpad od ostalih suhih frakcija otpada, nikakva mehaničko-biološka obrada otpada (MBO tehnologija) ne može vratiti natrag pojedine frakcije kao kvalitetnu sirovinu za recikliranje, nego se dobivaju vrlo nekvalitetne frakcije i proizvodi RDF – otpad (zapravo smeće) za spaljivanje u spalionicama, energanama ili cementarama čime se nanosi velika šteta zdravlju ljudi, onečišćuje okoliš i doprinosi ogromnom financijskom gubitku cijele zajednice.

Bio-otpad koji čini 30- 40 % komunalnog otpada je sirovina za korisni kompost i njegovo odvajanje od ostalog otpada je preduvjet odgovornog gospodarenja otpadom, a ako se uz to odvoji i papir brzo se dolazi i do 70% odvojenog prikupljanja otpada.

Jedino CGO sa sortirnim linijama, u koji bi stizao odvojeno prikupljeni otpad, a ne smeće (pogrješno nazvano miješani komunalni otpad) mogao bi opravdati sam naziv tog centra, inače se radi samo o centru za manipulaciju smećem.

Kao primjer CGO sa MBO tehnologijom imamo grad Rijeku gdje je komunalna naknada već sada narasla na 109%, s predviđenim rastom do 600%.

 

 

2.  Problem otpada i smeća nemoguće je riješiti bez konzistentno racionalnog ekološki zasnovanog sustava.

 

 

3. Rješenje

 

Zagrebački ekološki sustav za komunalni otpad (ZEKO) je već predstavljen u Radnoj skupini osnovanoj od strane Ministarstva i Grada Zagreba još 2016. godine. Nakon navedenog datuma više nije sazvan sastanak ove Radne skupine. Sustav koji je predložen 15. lipnja 2016. omogućio bi:

  1. maksimalno korištenje postojećih kapaciteta postojećeg sustava
  2. maksimalne odvojeno prikupljanje, oporabu i recikliranje, minimalno odlaganja oporabljenih frakcija gdje je to najsvrsishodnije, razvoj tehnologija i primjene oporabe uz predviđeni razvojni centar.

U razumnom roku (najviše nekoliko mjeseci) nakon uspostave svih osnovnih dijelova sustava (razdoblje prilagodbe internog sustava komunalnog redarstva i kontrolnog građanskog Vijeća) preko 95% odvojenog prikupljanja sa visokom čistoćom odvojenih materijala.

  1. samoodrživost sustava bez rasta cijena već nakon postignutih 50% odvojenog prikupljanja
  2. Sve to postaje operativno moguće zbog dvije fundamentalno važne stvari: a)strogo i potpuno individualizirane odgovornosti u svakoj fazi postupanja komunalnim otpadom; b) strogo i potpuno provedenih ekoloških kriterija kod koncepcije, strukture i funkcioniranja predloženog

 

Loša praksa u dosadašnjem pristupu problemu otpada

 

Dosadašnja praksa je pokazala da se nije nikada otvorila mogućnost predstavljanja zastupnicima i javnosti nekog drugog rješenja i biranja najboljeg između više ponuđenih rješenja po kriterijima financijske isplativosti, utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš.

Koncepti koji se godinama nude od strane predlagatelja u ime Grada Zagreba kao rješenja u

gospodarenju otpadom su utemeljeni na spaljivanju ili suspaljivanju otpada.

Ovakav način isključivanja javnosti i zainteresirane javnosti iz odlučivanja o odabiru najboljeg koncepta u suprotnosti je prije svega interesu grada/građana ali i s Arhuškom konvencijom koju je RH potpisala 1998. i ratificirala 2006. godine.

Države, potpisnice Konvencije su dužne provesti sudjelovanje javnosti za vrijeme izrade planova, unutar jasnog i pravičnog okvira na način da: 1) pružaju javnosti potrebne informacije; 2) osiguraju razumne vremenske rokove za sudjelovanje; 3) provode sudjelovanje rano dok su sve mogućnosti otvorene, 4) odluka koja se na kraju donese mora uzeti u obzir ishod sudjelovanja javnosti.

Osim zaključka da u Gradu Zagrebu u mnogočemu nije bila uključena zainteresirana javnost (posebno glede donošenja odluka) kao ni neovisni znanstvenici i stručnjaci u donošenju odluka o konceptu gospodarenja otpadom moramo istaknuti i naš protest što su u Povjerenstvo za stratešku studiju o utjecaju PGO GZ na okoliš imenovani isključivo ljudi koji su već niz godina bili glavni akteri za

predlaganje nekvalitetnih rješenja za gospodarenje otpadom u Gradu Zagrebu i ne mogu izbjeći pitanja odgovornosti za sadašnje stanje i zaostajanje.

Nadamo se da ćete svojim aktivnim stavom kao zastupnici doprinijeti u preispitivanju ponuđenih akcija. Potrebna je rasprava i uvid glede ekološkog sustava kojim bi se dugoročno riješio problem gospodarenja otpadom što je u skladu i sa sve ambicioznijim ciljevima koje nam nameće Europska unija. Utoliko više jer je ponuđeni ekološki zasnovani sustav očito i neupitno superioran bilo čemu dosad predloženom, a pogotovo sadašnjoj praksi.

 

Tematska sjednica o uspostavi sustava gospodarenja otpadom 20.11.2017.