Udruga Eko Zagreb smatra da se pitanje gospodarenja otpadom mora rješavati isključivo na principu kružnog gospodarstva na način da se vodi briga o svim segmentima koji utječu na kvalitetnu provedbu, u kontekstu održivog razvoja, uvažavajući osnovna ekološka načela.

Osim što je Republika Hrvatska kao članica EU prihvatila određene obaveze vezano za gospodarenje otpadom, naglašavamo da je RH i potpisnica Pariškog sporazuma kojim su države potpisnice prihvatile obavezu zalaganja za sasvim novi pristup društvenom razvoju u kojem se mora dati prednost zelenim tehnologijama u cilju očuvanja resursa, zaštite okoliša i prirode, a time i ljudskog zdravlja.

Kriteriji za gospodarenje otpadom koje postavlja EU s vremenom postaju sve stroži, i ako se to uzme u obzir, ciljevi i postotci koji su navedeni u ovom PGO-u nisu preambiciozni, a dobro postavljenim sustavom bi se moglo u predviđenom periodu postići i više od planiranog, što se pokazalo u praksi i pojedinim gradovima naše zemlje (Krk, Čakovec, Prelog).

U ovom PGO-u posebno podržavamo mjere koje se planiraju poduzeti po pitanju odvojenog prikupljanja otpada na samom mjestu nastanka te daljnjeg prikupljanja i obrade u svrhu recikliranja i kompostiranja, kao i preventivne mjere spriječavanja nastanka otpada.

Iako smatramo da je smjer ovog Plana pozitivan, uvjereni smo da su potrebne određene korekcije i nadopune da bi se omogućila kvalitetna provedba gospodarenja otpadom.

 

 

  1. Staviti naglasak na važnost odvajanja biootpada

Na str. 24/90 u tekstu PGO-a piše: ”Za obradu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada te neopasnog industrijskog otpada je predviđena izgradnja centara za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: CGO), što se odnosi prvenstveno na otpad koji preostaje nakon izdvajanja frakcija papira, metala,stakla i plastike iz miješanog komunalnog otpada. Koncept sustava CGO-a uključujući i tehnologiju mehaničko-biooške obrade (u daljnjem tekstu: MBO) pridonosi postizanju ciljeva u vezi s odlaganjem otpada, postojeći koncept sustava CGO-a nije zadovoljavajući i dovoljan za postizanje ciljeva recikliranja komunalnog otpada.”

Iz navedenog teksta se može zaključiti da će u CGO dolaziti miješani komunalni otpad iz kojeg nije uopće izdvojen biootpad i nije jasno odnosi li se to na postojeće stanje ili na planirano stanje.

Biootpad u ukupnom MKO ima udio od 37% i njegovo razvrstavanje i izdvajanje na kućnom pragu, predstavlja osnovni preduvjet u razvrstavanju otpada jer se njegovim odvajanjem od ostalih suhih frakcija može brzo postići visoki postotak razdvojenog prikupljanja otpada, kao i dobivanje kvalitetnih reciklabilnih frakcija.

Smatramo da je potrebno građanima posebno naglasiti važnost odvajanja biotpada i opasnog otpada na kućnom pragu, te ih treba motivirati i proporcionalnim smanjenjem računa za postignute rezultate.

 

  1. Ispraviti brojku u tablici 10., srt. 37/90 kod Cilj. 3.

U tablici je naveden postotak – 40%, iz čega se ne može zaključiti je li je samo 40% od ukupnog biootpada izdvojeno iz MKO ili je iz ukupnog MKO izdvojeno 40%, što ima sasvim različito značenje.

 

  1. Uvrstiti u tablicu str. 78/90 financijska sredstva za monitoring, kontrolu i reviziju postojećih gospodarskih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom, posebno onih kod kojih je došlo do promjene određenih okolnosti kod samog subjekta ili u vanjskom okruženju.

Također, potrebna je veća kontrola ostalih gospodarskih subjekata vezano za praćenje tokova opasnog otpada, kao i općenito praćenje tokova opasnog otpada na državnoj razini.

 

  1. Potrebno je korigirati financijska izdvajanja za Centre za ponovnu upotrebu, kao i sredstva za

recikliranje biootpada i građevinskog otpada.

 

  1. Prijedlog uvrštavanja divljeg odlagališta Ježdovečka šuma na popis potrebnih sanacija crnih

točaka – str. 34/90

 

Ježdovečka šuma – jedno od najvećih i najproblematičnijih divljih odlagališta, smješteno u zapadnom dijelu grada Zagreba ( GČ Novi Zagreb-zapad, MO Ježdovec).

U periodu od 1998.g. odložena je ogromna količina građevinskog i opasnog otpada na površini od oko 125 000 metara kvadratnih. Smeće je odlagano na tlu nakon ilegalnog krčenja šume kao i u iskope dubine do 10 metara koji su nastali nakon ilegalnog šljunčarenja. U nagomilanom otpadu nalaze se i opasni materijali poput azbesta, infektivnog otpada te raznih kemikalija i ulja. Opasan sadržaj iz otpada oborinske vode odnose u dublje slojeve zemlje, a velik dio naselja još uvijek nema vodovod, nego se služi bunarima. Iskopane jame napunjene i zatrpane smećem „zadiru“ u prvi vodonosni sloj aluvijalnog vodonosnika, stoga odloženi otpad dolazi u doticaj s podzemnim vodama. Važno je naglasiti da se radi o III vodozaštitnoj zoni Zagrebačkih vodocrpilišta u kojoj je Ježdovec rezervno zagrebačko vodocrpilište koje se nalazi uzvodno od najvećeg zagrebačkog vodocrpilišta Mala Mlaka. Budući se radi o pravoj ekološkoj bombi , potrebno je što prije napraviti sanaciju ovog nelegalnog odlagališta i poduzeti mjere kojima bi se spriječilo daljnje devastiranje ovog područja.

Postoje procjene da su za sanaciju ovog problematičnog odlagališta potrebno velika financijska ulaganja, te smatramo da se riješavanje ovog velikog i urgentnog problema treba uvrstiti u projekt sanacije crnih točaka u Tablicu 8. str.34. PGO 2016-2022.

 

 

  1. CGO – centri za gospodarenje otpadom

Navedeni centri bi trebali biti koncipirani tako da poštuju hijerarhiju gospodarenja otpadom kao

i Zakon o zaštiti okoliša te Zakon o održivom gospodarenju otpadom.

Sada se u CGO prema nacrtu plana predviđaju MBO postrojenja kod kojih je produkt u većem dijelu RDF, SRF i slično, što se spaljuje u cementarama ili spalionicama uz ogromne štetne i trajne utjecaje na okoliš i zdravlje jer iste ne mogu svojim filtrima zadržati sve štetne tvari bez emisija u zrak i okoliš.

Problemi takvih centara sa MBO postrojenjima su:

  1. Zdravstveno-ekološki
    1. RDF, SRF kao i većina produkata MBO postrojenja, koji se kao takvi mogu spaljivati u cementarama ili spalionicama, podrazumijevaju emisiju vrlo opasnog plinovitog i čestičnog kemijskog otpada u atmosferu koji će zbog atmosferskih strujanja ugrožavati ne samo lokalno stanovništvo, već i daleko širi okoliš u odnosu na lokaciju spalionice/cementare. Taj opasni kemijski otpad, koji je notorni nosač dioksina, najotrovnije i najkarcinogenije tvari (skupine tvari) stvorene ljudskom djelatnošću, uz živu, i submikronske čestice koje sadrže vrlo velik broj karcinogenih i izrazito toksičnih anorganskih (teški metali) i organskih spojeva, zdravstveno bi ugrozio velik broj ljudi i

 

doveo do bitnog srozavanja kvalitete zraka i općenito kvalitete života (s aspekta zdravog okoliša) ne samo u neposrednom okolišu namjeravane spalionice već i šire.

  1. Gomilu opasnog otpada (šljaka i pepeo opterećeni dioksinima, teškim metalima, drugim toksičnim anorganskim i organskim tvarima) čije bi deponiranje (naravno, i sve operacije uz to) značilo tešku i nepopravljivu ugrozu i degradaciju okoliša i ugrožavanje zdravlja Navod o miješanju s cementom u osnovi predstavljaju obično naklapanje koje ne vodi nimalo računa o svim elementima takve “zamisli”, ponajprije zdravstvenim, no podjednako ekološkim/okolišnim. Treba voditi računa da netko rukuje takvim materijalom prilikom gradnje, kao i to da se jednom sagrađene građevine ipak moraju srušiti, što znači da ostavljamo problem budućim generacijama.
  1. Ekološki
    1. Koncepcija koja uključuje dalje stvaranje smeća i trpanje smeća u spalioničku peć ili cementare, potpuno ignorira činjenicu da ekologija, polazeći od znanstvenih premisa, zahtijeva primjenu postupaka koji neće dovesti do povećanih onečišćenja okoliša, što je u skladu i s 1. stavkom članka 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Onečišćenje okoliša jedan je od najtežih aspekata planetarne ekološke krize; CGO koji predviđa u svom konceptu MBO upravo se zasniva na pristupu i postupcima koji bi doveli do toga da nekoliko stotina tisuća tona komunalnog otpada bude pretvoreno u smeće (RDF, SRF i sl.) i potom, spaljivanjem u više milijuna tona opasnog i vrlo opasnog plinovitog, čestičnog i krutog kemijskog smeća, s nesagledivim posljedicama, napose u dužem vremenskom razdoblju.
    2. Štoviše, ne samo da bi takav pristup doveo do ispuštanja milijuna tona kemijskog smeća, već bi u potpunoj suprotnosti sa zahtjevima utemeljenim na ekološkim znanostima, doveo do značajnog, vrlo štetnog i skupog uništavanja vrijednih sastojaka komunalnog otpada, koji se danas bez poteškoća mogu preko 90% iskoristiti za novu uporabu, bilo recikliranjem bilo preradom. To je zaostali, neprimjereni i necivilizirani odnos prema resursima, koji se u kontekstu modernog i civiliziranog ponašanja potpuno napušta, u skladu s navedenim (i mnogim drugim)
  • Gospodarsko-financijski
    1. Izgradnja sortirnica kao i kompostana uz odvojeno prikupljanje biorazgradivog, i ostalog otpada na principu “od vrata do vrata”, višestruko je jeftinije od izgradnje MBO postrojenja.
    2. Ovakav CGO sa MBO postrojenjem značio bi također uništenje ne samo značajnih materijalnih resursa (sekundarne sirovine etc.), već bi i cijena prerade miješanog komunalnog otpada kao i cijena odvoza istog na spaljivanje u cementare/spalionice bilo značajno opterećenje za građane kao i za

 

Stoga predlažemo da se u planu redefinira sadržaj koji se odnosi na CGO na način da se da prednost sortirnicama za odvojeno prikupljeni otpad te da se ovisno o mogućnosti u njih uključuju i kompostane.

Predlažemo isto tako da se JLS obavežu na odvojeno prikupljanje “od vrata do vrata” plastike/metala, papira kao i obavezno biorazgradivog otpada prije dobivanja bilo kakvih sredstava za poticaje.

 

 

  1. CGO-Lećevica

Lokacija CGO-a Lećevica na kraškom terenu i nadmorskoj visini 450 m u očuvanoj i nezagađenoj prirodi predstavlja direktnu prijetnju ugrožavanju izvora pitke vode za srednju Dalmaciju, te smatramo vrlo upitnim sve odluke koje su donešene u cilju izgradnje ovog centra. Ovo će vjerojatno postati jedna od crnih ekoloških točaka u Hrvataskoj.

Smatramo vrlo simptomatičnom činjenicu da je u Hrvatskoj gotovo 100% -tna prolaznost Okolišnih dozvola kod nadležnih službi, dok je u nekim razvijenim zemljama poput Švedske 5o- 60%. Ovaj podatak upućuje na zaključak da su neke Okolišne dozvole izdane više radi zadovoljavanja pravne procedure nego stvarno ispunjenih uvjeta zaštite okoliša, ljudskog zdravlja kao i procjene rizika.

Iako je RH potpisala i ratificirala Arhušku konvenciju, sudjelovanje građana i zainteresirane javnosti je uglavnom svedeno na ispunjavanje zakonske forme što nam potvrđuju i brojni prigovori vezani za gradnju CGO Lećevica, koji se očito, uopće nisu uzimali u obzir pri odluci o izgradnji ovog centra.

 

PGO-Primjedbe Udruge Eko Zagreb